Borba: Nerealno skoro organizovanje nove „Povorke ponosa“
Skup protiv nasilja koji je održan u Beogradu u organizaciji podmladaka stranaka bio je posećen, dok je na onom koji se održavao dan kasnije u Pionirskom parku bilo jedva dvesta ljudi. To je pokazalo da su građani želeli da pokažu stid i osećanje krivice u jednom, konkretnom, slučaju a ne protivljenje nasilju uopšte
Iako su građani Beograda nedavno pokazali da se protive nasilju, a britanski ambasador Stiven Vordsvort sugerisao da bi bilo dobro da se uskoro u Beogradu organizuje “nova” gej parada, LGBT zajednica nema takve planove jer smatra da se ništa suštinski ne može promeniti za samo nekoliko nedelja.
Vordsvort je, zadovoljan opštom osudom nasilja u Srbiji, nakon smrti pretučenog francuskog navijača Brisa Tatona, predložio da se se razmotri održavanje “Povorke ponosa” već za nekoliko nedelja.
“Sve što je potrebno da zlo trijumfuje jeste da dobri ljudi ne preduzmu ništa. Zbog toga je bilo veoma bitno da hiljade ljudi javno odbace ekstremizam”, napisao je nedavno na svom blogu Vordsvort.
Predstavnici LGBT organizacija, međutim, ocenjuju da društvo u Srbiji još nije pokazalo otpor prema nasilju u svim oblicima i tvrde da su nedavni skupovi pokazali samo stid i osećanje krivice zbog jednog slučaja.
“Održavanje ‘Povorke ponosa’ za nekoliko nedelja nije realno jer je skup protiv nasilja koji je održan u Beogradu u organizaciji podmladaka stranaka bio posećen, dok je na onom koji se održavao dan kasnije u Pionirskom parku bilo jedva dvesta ljudi. To je jasno pokazalo da su građani želeli da pokažu stid i osećanje krivice, hteli su da operu ruke od svega u jednom konkretnom slučaju”, kaže za “Borbu” Boban Stojanović iz Kvirije.
On dodaje da gej parada nije sama sebi cilj već ozbiljan proces u kojem ceo LGBT pokret treba da učestvuje. Puko “odrađivanje” parade, smatra on, nema nikakvog smisla.
“Bolje je tako nešto ostaviti za sledeću godinu kada gej lezbejska zajednica bude spremna, da bi se sve odradilo kako treba i stvorili slovi za redovno godišnje održavanje parade”, kaže Stojanović.
Da glas građana protiv nasilja ne pokazuje realnu sliku, kada je reč o „Povorci ponosa”, smatra i Dragana Vučković iz Labrisa. Ona kaže da Labris pozdravlja sve što je država od 20. septembra do danas uradila da bi se nasilje smanjilo, ali da još nedostaje jasna politička podrška za Povorku ponosa.
“Parada treba da nosi jednu jasnu političku izjavu i poruku, a tako nešto još u Srbiji nije izvodljivo, ne posle samo nekoliko nedelja od otkazivanja prošle”, rekla je Vučkovićeva.
Predrag Azdejković iz Gej lezbijskog info centra tvrdi za “Borbu”da su Beograđani do sada jasno osudili isključivo nasilje protiv Brisa Tatona, a ne uz to i prema gej populaciji. On podseća da u vreme održavanja skupova protiv nasilja ni u medijima nije bilo reči o tome da su gej lezbejske organizacije, između ostalih, inicirale šetnju protiv nasilja koja je održana u Beogradu.
“Demokratska omladina je čak zamolila naše aktiviste da u šetnju i na skup ne donose zastave duginih boja. Lazar Pavlović iz Gej strejt alijanse održao je i govor na skupu protiv nasilja, a mediji u Srbiji to čak nisu ni preneli. Cela šetnja koja je bila zamišljena kao protest protiv nasilja uopšte i koja je osim smrću Francuza bila inspirisana i zabranom Povorke ponosa, pretvorila se u nešto sasvim drugo. Od dva događaja izabran je onaj koji je za većinu bio značajniji, na taj način smo samo oprali ruke pred svetom”, kaže za “Borbu” Azdejković .
On navodi da je uveren da je gej parada u Beogradu još nemoguća kao i da je siguran da se na tom skupu ne bi pojavilo ni 10 odsto onih koji su se deklarisali kao borci protiv nasilja i učestvovali u nedavnoj šetnji.
Da su sada, posle reči, na redu dela podseća Boris Milićević iz Gej strejt alijanse. “Ono što smo videli jeste jaka politička poruka da je država protiv nasilja ali istinska rešenost da se nasilje spreči je ozbiljna akcija policije, tužilaštva i sudova da se uhapse i osude svi oni koji vrše nasilje, ne isključujemo novu paradu ponosa, ali to je za LGBT zajednicu i za celokupno društvo mnogo važnije”, rekao je za “Borbu” Milićević.
Policija dobro zna i može da obezbedi „Povorku ponosa”
Zoran Dragišić, profesor Fakulteta za bezbednost, tvrdi za “Borbu” da je, ukoliko država zaista želi da dozvoli gej paradu, sada moguće garantovati bezbednost učesnicima. Povorku ponosa moguće je organizovati u ovom trenutku jer su građani jasno pokazali da su protiv nasilja, a kada bi država punim kapacitetom ušla u pripremu tog skupa, sa stanovišta bezbednosti, ne bi bilo problema, smatra on. “Ne sećam se da je vlast ikada za bilo šta dobila veću podršku građana od ove koju ima za borbu porotiv nasilja. Policija vrlo dobro zna kako da obezbedi takav skup. Kada bi to uradila kako treba i punim kapacitetom sve bi proteklo u najboljem redu”, objašnjava Dragišić, koji je učestvovao u projektu procene bezbednosti nedavno otkazane „Povorke ponosa”.
Predlog britanskog ambasadora
Ambasador Velike Britanije u Srbiji Stiven Vordsvort predložio je da se ponovo razmotri pitanje održavanja „Povorke ponosa” u Beogradu. On je ocenio da bi svet video da ekstremisti ne govore u ime Srbije kada bi “neki od lidera i nekoliko hiljada građana koji su izašli na ulice da izraze nezadovoljstvo zbog smrti Brisa Tatona bili spremni da prošetaju u ‘Povorci ponosa’”. On je u svom blogu na sajtu B92 izneo mišljenje da bi o organizovanju Povorke ponosa moglo da se razgovara za nekoliko nedelja, istakavši da ova pitanja čine osnovu “evropskih vrednosti”. “Najbolja zaštita za ljude koji se razlikuju po rasi, veroispovesti, seksualnoj orijentaciji ili nekom drugom osnovu nije policijski kordon, već spremnost ostalih građana da ih podrže, bez obzira na razlike, i da tako pokažu da smo svi građani, koji imaju jednako pravo na poštovanje, dostojanstvo i slobodu”, napisao je britanski ambasador.
Bojana Škrnjić
