Cafe del Montenegro: Parada ponosa početak borbe za prava LGBT osoba

Parede ponosa u Zagrebu i Beogradu učinile su da LGBT osobe postanu vidljivije u društvu, ali su ostali brojni problemi koji se odnose na diskriminaciju, homofobiju, kao i nepostojanje adekvatnih zakona, jer postojeći propisi ne prepoznaju istopolne parove, ocijenili su u razgovoru za CdM predstavnici udruženja, iz Hrvatske i Srbije, koja se bave promocijom prava seksualnih manjina.

U Hrvatskoj se Povorke ponosa održavaju od 2002. godine, a danas u toj državi postoji najmanje 1.000 LGBT osoba koje su spremne da izađu na ulicu.

“Osim tih 1.000 hrabrih ljudi postoje još i hiljade i hiljade drugih LGBT osoba koje su spremne da se bore za svoja prava i ostalih dana u godini”, kaže naš sagovornik Marko Jurčić, član udruženja Zagreb Pride.

On ističe da su danas gotovo 10 godina od prve povorke, hrvatske institucije shvatile da LGBT populacija postoji i da su itekako ozbiljni u svojim zahtjevima.

Ipak on ističe da je u Hrvatskoj nasilje protiv LGBT osoba sve više vidljivo.

“Zbog same borbe za LGBT prava nasilje je jednostavno isplivalo na površinu, budući da ljudi sve više prijavljuju što im se događa. Prema podacima naših udruženja za LGBT prava, svaka druga LGBT osoba doživjela je neki od oblika nasilja, od čega je čak trećina fizičko nasilje na javnom mjestu od strane nepoznate osobe”, kaže Jurčić.

On ističe da su država, odnosno pravosuđe i policija, tek u posljednjih godinu dana pokazali malo volje za suzbijanje nasilja i to zbog zahtjeva Evropske unije.

Održavanjem beogradska Parada ostvarila cilj, ostali problemi

Predstavnici udruženja koja se u Srbiji bave pravima LGBT osoba kažu da je prošlogodišnja beogradska Prada ponosa samim održavanjem ostvarila cilj, ali da treba još dosta raditi na poboljšanju položaja tih osoba.

“Ako je bar jedna LGBT osoba u Srbiji nakon Parade rekla: Ja sam to što jesam, i to je OK!, manifestacija je uspjela. Neki divni, mladi ljudi danas rastu u društvu u kojem znaju da nijesu sami, da postoji puno ljudi poput njih, da nijesu bolesni, pogrešno vaspitani, da imaju svoja prava, znaju da niko ne smije da ih bije zato što su gej. U Beogradu ima sve više mjesta na kojima se okuplja LGBT populacija”,  kažu u beogradskom Queeria Centaru za promociju kulture nenasilja i ravnopravnosti.

U beogradskom Gej lezbejskom info centaru ističu da je Parada ponosa pokazala da se država, morala da staviti na stranu ljudskih prava i vladavine zakona.

“Pokazala je da postoje veliki problemi kada je u pitanju LGBT zajednica i da se oni više ne mogu gurati pod tepih. Parada je imala neke zahtjeve, ali od njih nije bilo ništa”, kaže za CdM predsjednik Gej-lezbijskog info centra Predrag Azdejković.

On kaže kako je najveći problem što zakon ne prepoznaje istopolne parove, to znači da nema zakonske regulative kad je u pitanju zajednički život, zajednička imovina, nasljeđivanje penzije, socijalnog i zdravstvenog osiguranja za partnere, nema usvajanja dece, nema vještačke oplodnje.

“Na primjer, ako vam je partner strani državljanin i vjenčali ste se u inostranstvu, partner nema pravo da živi u Srbiji, jer spajanje porodica važi samo za heteroseksualne osobe. Ako ste usvojili dijete u inostranstvu i želite da živite u Srbiji i to dijete upišete u matične knjige, naša administracija ne zna šta da radi i kako da upiše to dijete i ko su mu roditelji. Osoba koja je promijenila pol, a prije toga je bila u braku i imala djecu, ne može da promeni dokumenta jer bi onda značilo da je ta osoba sada u gej braku i da ta djeca imaju roditelje istog pola”, priča Azdejković, za naš CdM.

Naši sagovornici naravno podržavaju održavanje Parade ponosa u Crnoj Gori, a kažu da ukoliko sve bude išlo po planu aktivisti iz Srbije će biti 31. maja u Podgorici.

“Sa velikom ponosom pronijećemo zastave duginih boja Podgoricom. Za Crnu Goru, Parada ponosa ima i dodatnu dimenziju – da dokaže da u Crnoj Gori postoje gej ljudi!”, zaključili su naši sagovornici.